Informacije o predmetu
Studijski program/studijski programi: Doktorske studije iz medicinskih nauka
Vrsta i nivo studija: Doktorske studije, studije trećeg stepena
Naziv predmeta: Biostatistika II za istraživače
Rukovodioc predmeta: Nataša Milić
Predavači: Nataša Milić, Dejana Stanisavljević, Zoran Bukumirić, Ivan Soldatović, Anđa Ćirković, Jelena Milin-Lazović, Marko Savić, Vedrana Pavlović, Ognjen Milićević, Nina Rajović, Aleksa Despotović
Status predmeta: obavezan
Broj ESPB: 5
Uslov: položen predmet Biostatika I (bazični kurs)
Cilj predmeta je da studente upozna sa neophodnim biostatističkim metodama, alatima, tehnikama, računskim veštinama i pravilima pisanja potrebnim za: a) statističko razmišljanje, posebno njegovu ulogu i ograničenja u naučnom radu i praksi; b) praksu čitanja statističkih aspekata publikovanih radova i druge literature; v) razumevanje i ispravnu primenu širokog dijapazona statističkih metoda relevantnih za javnozdravstvena istraživanja; g) generisanje, prikupljanje i pripremu neophodnih podataka i njihovu analizu; d) prepoznavanje i primena odgovarajućih analitičkih tehnika u analizi specifičnog skupa podataka; đ) interpretaciju statističkih rezultata i e) kritičku evaluaciju procesa rasuđivanja uključenog u specifičnu analizu.
Ishod predmeta:
Studenti će neophodne biostatističke metode, alate, tehnike, računske veštine i pravila pisanja primeniti u kritičkoj proceni, s jedne, i u samostalnom rešavanju kvantitativnih problema iz oblasti kliničkih i javnozdravstvenih istraživanja, s druge strane.
Sadržaj predmeta:
Statističke metode u analizi medicinskih i zdravstvenih istraživanja. Uključuju pitanja formulacije istraživačkog cilja/hipoteze, izbora mera i instrumenata merenja, metoda uzorkovanja, velikih baza istraživačkih podataka, kao i prednosti i ograničenja statističkih metoda koji se koriste u istraživanjima ovog tipa. Putem diskusija a na osnovu reprezentativnih istraživačkih radova i u računarskoj laboratoriji studenti će se upoznati sa: tipičnim jednostavnim i složenim merama i ispitivanjem njihove pouzdanost i valjanosti, teorijom uzorkovanja, statističkim metodama primenljivim u analizi podataka iz velikih baza podataka rutinske ili istraživačke zdravstvene statistike. Takođe, u zavisnosti od usmerenja, uključuju pitanja, probleme i metode predstavljene u četiri tematske celine definisane u časopisu CIRCULATION: Statistical Primer for Cardiovascular Research, Key Issues in Outcomes Research, i Risk Prediction in Cardiovascular Medicine. Putem diskusija a na osnovu reprezentativnih istraživačkih radova i u računarskoj laboratoriji studenti će se upoznati sa izabranim prethodno navedenim problemima i metodama u kliničkim istraživanjima, kao i veštinama korišćenja izabranih statističkih paketa programa.
Literatura:
- Cohen J Cohen P West SG Aiken LS. Applied Multiple Regression/Correlation Analysis for the Behavioral Sciences, Third Ed. LEA, London, 2003.
- Munro BH. Statistical methods for health care research. Lippincott, 2001.
- Chernik MR Friis RH. Introductory Biostatistics for the Health Sciences. Wiley-Interscience, John Wiley & Sons, 2003..
- Altman, D.G. Practical Statistics for Medical Research: Chapman and Hall, 1991.
- Pagano M, Gauvreau K. Principles of Biostatistics Duxbury. 2nd edition. ISBN 0534229026.
- Steyerberg EW. Clinical Prediction Models, Springer. 2009. ISBN: 978-0-387-77243-1
- Rosner, B. Fundamentals of Biostatistics. Pacific Grove, California: Duxbury 6th edition, 2006.
- Stangl DK, Berry DA. Meta-Analysis in Medicine and Health Policy, Marcel Dekker Incorporated, 2000.
- Lang TA, Secic M. How to Report Statistics in Medicine, 2nd ed., ACP, 2006.
- Trajković G, Bukumirić Z. Medicinska statistika u R programskom okruženju, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, 2019.
A. Circulation - STATISTICAL PRIMER FOR CARDIOVASCULAR RESEARCH
B. Circulation – KEY ISSUES IN OUTCOMES RESEARCH
C. Circulation – RISK PREDICTION IN CARDIOVASCULAR MEDICINE
Broj časova aktivne nastave:
- Predavanja: 16;
- vežbe: 24;
- Drugi oblici nastave: seminari 10; diskusioni klubovi 10;
- Studijski istraživački rad: 20.
Metode izvođenja nastave:
- Nastava pod nadzorom sastoji se od predavanja, studija slučaja, seminara i vežbi koji uključuju i grupne diskusije predefinisanih sadržaja, demonstraciju različitih statističkih alata i softvera, i korišćenje onlajn resursa (članaka, knjiga, baza podataka), konsultacije i ispit.
- Časovi bez nadzora predviđeni su za individualni rad studenata na domaćim zadacima i savladavanju određenog sadržaja pre održane nastave, kao i pripremi za kratke provere znanja, izradi projektnog zadatka i sam završni ispit.
Ocena znanja: Maksimalni broj poena 100; aktivno učešće u nastavi 10; studijski istraživački rad kroz 4 domaća zadatka 20; seminarski rad 20; rešavanje problema 30; test znanja 20.